Ovčarsko-kablarska klisura Čačak, Zapadna Srbija

Ovčarsko-kablarska klisura

Ovčarsko-kablarska klisura, usečena između planinskih masiva Ovčara (najviši vrh je na 985m iznad nivoa mora) i Kablara (najviši vrh je na 885m iznad nivoa mora), dugačka je 20 km i nalazi se na putu koji vodi od Čačka prema Užicu. Prepoznatljiva je po strmim, krševitim obroncima planina i meandrima Zapadne Morave. Po izlasku iz klisure Zapadna Morava postaje ravničarska reka, sa virovima i lepim peskovito-šljunkovitim obalama, tako da je tokom leta pravi raj za kupače i ribolovce.




Ovčarsko-kablarska klisura najbolje se opisuje kao “pukotina između stena“ kroz koju se provlači reka. Najveća dubina klisure u odnosu na vrh Kablara, iznosi oko 620 metara, a u odnosu na vrh Ovčara 710 metara. Mnogi je smatraju najživopisnijom klisurom u Srbiji, a zbog jedinstvene flore i faune, kao i božanstvenih prirodnih karakteristika, Vlada Republike Srbije ovu klisuru je zaštitila zakonom i proglasila je predelom izuzetnih odlika Prve kategorije.




Ovčarsko-kablarska klisura nudi 10 lepo markiranih staza, ukupne dužine oko 90 kilometara, a profili staza variraju od laganih do zahtevnih. Dobar broj ovih staza pruža mogućnost izbora maršrute za uspon i silazak sa obe planine, a dužine staza variraju od 10 do 15km, odnosno otprilike od 4 do 6 sati hodanja. Uz to, većina staza vodi pored nekog od manastira gde se posetioci mogu odmoriti i snabdeti pitkom vodom, a takođe duž staza postoji i nekoliko uređenih česama.

Srpska Sveta Gora

Ovde u senkama šuma, na obali reke, na malim zaravnima i priljubljeni uz stene krije se 10 manastira i 2 sveta mesta, jedinstvenih po mestu gde su sagrađeni i vremenu kada su nastali. Danas žive manastiri: Vavedenje, Vaznesenje, Preobraženje, Sretenje i Sveta Trojica na desnoj i Blagoveštenje, Ilinje, Jovanje, Uspenje i Nikolje na levoj obali Zapadne Morave. Po kulturnom i duhovnom značaju, kao i umetničkoj vrednosti ova grupa manastira je odmah uz fruškogorske manastire, a mnogi ovaj predeo nazivaju i „Srpskom Svetom Gorom“.



Jezero Međuvršje

Jezero Međuvršje je najveće jezero na Zapadnoj Moravi, nalazi se na izlazu iz Ovčarsko-kablarske klisure. Nastalo je pregrađivanjem betonske brane visoke 32 metara. Na desnoj obali jezera uređena je ribolovačka staza na kojoj se održavaju i međunarodna takmičenja pecaroša, a turisti mogu da se odmore na nekim od restoran-splavova duž obale, ili da plove čamcem po jezeru. Pored Međuvršja, u ovim predelima postoji još jedno veštačko jezero, jezero Ovčar.




Ovčar banja

U samom srcu Ovčarsko-kablarske klisure, u fantastičnom prirodnom ambijentu i okruženju koji čine guste šume, razne biljne i životinjske vrste i predeli izvanredne lepote, pored mnogih drugih termo-mineralnih izvora koji su „izrasli“ u poznate banje, još od davnih vremena poznate su i blagotvorne vode Ovčar banje. Smatra se da su za dejstvo njenih termalnih izvora znali još stanovnici praistorije, a svakako da su se kraj njih rado okupljali i Rimljani, pored toga što su eksploatisali okolne rudnike.


U ranom srednjem veku Hrišćani su u okruženju gradili svoje verske objekte, no pored toga, u blizini su gradili i zdanja za smeštaj posetilaca. Sve do XIX veka, uključujući i dugačku vladavinu Osmanlija, Ovčar banja je bila poznata kao manastirska banja. Njene izvore najviše su koristili pripadnici i posetioci manastira Blagoveštenje, te je banja jedno vreme nosila naziv Blagoveštenjska banja. Razvoj banje počeo je krajem XIX veka, a danas je ovo moderna banja koja može da udovolji sve većim zahtevima posetilaca.


Tags: očar, kablar, klisura, ovčarsko kablarska klisura, čačak, srpska sveta gora, manastiri, Međuvršje, jezero, ovčar banja